tekstovi

Pejzažna arhitektura

Drveće i šiblje (Biljni elementi vrta)

Kada se biraju vrste drveća i šiblja koje će se naći u vrtu, mora se voditi računa o njihovim bioekološkim karakteristikama, tj. njihovoj podobnosti za određeno područje i njihovoj arhitektonici, koja podrazumeva formu, boju, teksturu stabla i grana, gustinu krune.
Takođe su značajne i njihove biološke karakteristike: vreme listanja, cveta­nja, plodonošenja, kao i opdanja lišća, što sve utiče na stvaranje us­pe­š­ne kompozicije vrta.  Svaka vrsta ima svoj karakterističan oblik i dimenzije. Razli­čiti obli­ci drve­ća i šiblja bitno će uticati na estetski kvalitet ce­lokupne vegetacije i na izgled vrta. Pored uobičajenih oblika, karakte­ri­s­tičnih za svaku vrstu, po­stoje posebne for­me drveća i šiblja, koje poseduju visoke dekorativne kvali­te­te. Time se osim velikog izbora bi­lj­nih vrsta, raznovrsnošću njihovih obli­ka, stvaraju brojne kombinacije u kompozicionim rešenjima. Najčešći oblici su: piramidalni, kupasti (neke vrste tuja i čempresa, smrče, jele, piramidalni hrast i dr.); okru­­glasti (lipa, kelreuterija, kugla­sta forma bagrema i dr.), eliptičan - pitomi i divlji kesten, evropski i sibirski ariš; jajast - kitnjak, vaj­mu­tov bor i dr.; kišobranast - pinjol i dr. Veoma su intere­santne i žalo­s­ne forme, koje postoje kod mnogih vrsta drveća: kedar, breza, dud, jasen, sofora i dr. Biljke sa "žalosnom" formom krune, zasađene pojedinačno na travnjaku ili po­red vodene površine, zahvaljujući svojoj izražajnoj silueti, predstavljaju efek­tne tačke u kompoziciji vrta. Većina vrsta šiblja ima razgranat oblik, nepravilan i bez izra­zitih od­li­ka, sa gušćom ili prozračnijom biljnom masom.
            Pored prirodnih oblika drveća i šiblja mogu se orezivanjem do­bi­ti ra­z­no­vrs­ni željeni oblici. Ova umetnost, nazvana topijarna koris­ti se uglavnom kod klasič­nih vrtnih kompozicija, ali i kod mnogih vrsta žive ograde.
            Drveće i šiblje može se komponovati u vrtu pojedinačno - u vidu so­litera, ili u grupi, masivu. Mnoge biljne vrste su dekorativnije ako rastu izo­lo­vano, dok su druge efektnije u grupi ili masivu. Pri njiho­vom komponovanju treba izbeći jedno­ličnost u boji, veličini ili obli­cima, pa je izuzetno značajno poznavati navedene ka­ra­k­teristike bilja­ka, kao i brzinu njihovog rasta, da jedna vrsta šiblja ne preraste četi­narsko drvo i potpuno ga uguši, ako je u njegovoj blizini.
 Pejzažne kompozicije se odlikuju slobodnim rasporedom biljnih vrsta u gru­pama i masivima, kombinujući različite biljne oblike.

Da li Vam je ovaj članak pomogao?

Tekući rating: 5.3548

Komentari:

Autor: Mira iz Zemuna
Posted: 14. april 2008. 22:11
da,informativno,ne mogu mnogo iskoristiti jer imam malu bastu u kojoj vec ima dosta biljaka koje su velike a ne bih ih sekla jer su dugo rasle,a onda mi je potpuni hlad,moja mala prasuma,pozdrav Mira

Autor: Dino
Posted: 30. maj 2008. 17:19
bravo

Autor: Katerina
Posted: 11. juli 2008. 12:54
Super. Ja vam pisem iz Makedonia. Ja sam zavrsila na katedru Hortikulture i kod nas nema bas puno prakse pa sam vas redovan citatelj. Puno pozdrav iz Makedonie

Autor: Tina
Posted: 17. novembar 2008. 13:11
planiram i ukoliko bih uspela da odgajim GINKO BILOBA gde bih mogla da ga ponudim Sranica van je izvanredna , HVALA PS. vec imam dva dvogodisnja stabla

Autor: Jovan Simic
Posted: 20. decembar 2009. 09:02
Kako se razmnozava crveno cvetni bagrem? Sve pohvale!

Vaš komentar

Ime
E-mail (ne prikazuje se)
Komentar

Prijavite se na naše e-mail izdanje.

Vaša e-mail adresa: